Matthew 12

Yesuko Sapat naru ŋu sopoyote

(Mak 2:23-28; Luk 6:1-5)

1Naru kano, Sapat naru
12:1“Sapat naru” ŋuko sonda naru weŋa ŋu. Ŋu naruko ŋuno Juda uniparetohuru-huru yayemo huruworo Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí. Ŋu naruko ŋuno kho ka tewero mepémo kini (Toŋeŋgurí 20:8-11 weyo qembe).
kanoko ŋuno, Yesuko wit koro kho ka kewerowore yateyaró. Yate-yate iŋo-iŋo rewero uniyómbo o koro khumoro wit simó kumi siyoro neyaŋgurí.
2Niqo, Farisi unindo yiyoro Yesu ŋande miraŋgurí, “Hutuŋo mande ŋundo otete ŋu soréŋoro, Sapat naruko ŋuno ŋu ma tewero, yete. Do karo keŋo iŋo-iŋo rewero unikepo ŋunde teteŋgo?”
12:2Hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindo ŋande yaŋgurí, koSapat naruko ŋuno uni kato kho kumi tewero mepémo kini. Enendo kho sewero mepémo kini, o yuwoyó rimiwero mepémo kini, eŋgé siyowero mepémo kini, ko kho kumi meyowo ŋuya tewero mepémo kini. Anutu korohutuŋo mandeko ore mande ŋunde qu kama yaró, iŋo-iŋo uni ŋu naŋge ŋunde kondé yero unipare soré yereŋgurí.


3Ko Yesuko mande topé ŋande yimiraró, “Yembe komo Dewit
12:3“Dewit” - komo suki Dewitko Israel uniparetoro wiri yerete uni taró. Anutuko Dewit kondé iŋo inaró, ko yate-yate Israel unipare ŋuyako Dewit kondé iŋo inaŋgurí.
o komo taró ŋuro sokome ŋumbeka kama weyaŋgurí? Eneya winiyómboya o koro khumaŋgurí.
4Khumoro Dewitko hutuŋo mande wendaqero Anutu koro yano oro bret ka Anutu koro toŋímo yote qu
12:4O qa-qa uni ŋundo bret toworoSapat naru kano Anutu koro toŋímo yakutímo rotaŋgurí. Sonda kanata quroko ŋuno roti kini tinío qa-qa unindo naŋgurí. (O Qa-qa Uni 24:5-9 weyo qembe.)
re umburo eneya topé-topémboya kopo naŋgurí. Bret ŋuko enendo kama rewero qu, o qa-qa unindo naŋge newaŋgo qu.
5Ko yendo peka Hutuŋo Mande
12:5“Hutuŋo Mande” ŋuko komo AnutukoSainai purímoMoses inoní Israel unipare yunaró. Mande ŋuko Juda uniparetoro yoto-yotoye soso sopoyaró.
ŋumbeka kama weyaŋgurí, ŋundo ŋande yete, asa Sapat naruko o qa-qa unindo Anutu koro Ya Surumímo kho tewaŋgo, quko potóye moré kini.
6Asa nondo ŋande ye yimirowe, oka ŋano yote, ŋundo Anutu koro Ya Surumí ŋu takate. 7Mande ka sokomeko ŋande yete, “No o qa-qa te nunowero ŋuro kama iŋoteno. Kini, ye sikíye te yunowero ŋuro iŋoteno.” Ŋunde yete, ko yendo mande ŋuro murí okeyá ta iŋaŋgurí tiníqo, mande kho uni potóye moré kini kama yunoweya. 8Dokoro Unindoro Naŋuní
12:8“Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge.
ŋundo Sapat naruyó ŋu sopoyote.”

Sapat naruko ŋuno Yesuko uni kandí piyimi mu riní meté taró

(Mak 3:1-6; Luk 6:6-11)

9Ŋunde yero toŋero yendé kano uyaro huru-huru yaye
12:9“huru-huru ya” ŋuko Juda uniparetoro ya parámi mu.Sapat naruko ŋuno hu-hariri tero Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí.
quroko oró.
10Oní uni ka kandí kasina khumaró qu ŋuno yora. Asa kumimbo Yesu mande kho inowero quro iŋaŋgurí, ŋunde ŋuroko ŋande oseseyaŋgurí, “Uni kato Sapat naruko
12:10“Sapat naruko” ŋuno Juda unipareto kho ka tewero mepémo kini.
ŋuno se khumo uni roŋgaruwoweya tiníqo, hutuŋo mande ŋu wendaqeweyape ma kini?”

11Yiqo, ŋande yimiraró, “Ye keweroyemo uni kato sipsipyó moré, ko Sapat naruko sipsip ka meré kano uweya. Uni ŋundo kho tero sipsip toworo wosoní areweya, hamómbe? 12Quko sipsip ŋuko o tomó ta, uni kako o parámi. Ŋunde ŋuroko norendo Sapat naruko ŋuno murí meté te inowato tiníqo, hutuŋo mande kama wendaqewato.”

13Ŋunde yero uni ŋu ŋande miraró, “Kandeke raŋo.” Yiní kandí raŋoní pitu ko meté taró, kandí kawore meté ŋunde naŋge. 14Quko Farisi unindo
12:14“Farisi uni” ŋundo, nore Anutu korohutuŋo mande ŋuro okeyá ta howeyoteto, ye iŋaŋgurí.
ya rotoro huruworo mande kusiyoro Yesu uroyi khumoweya ŋuro oreyó seqaŋgurí.

Yesuko Anutu koro kho uni hamó

15Yesuko Farisi koro iŋo-iŋoye qene iŋoro yendé ŋu roto toŋeró. Toŋiní unipare qambu qundo howero toŋeŋgurí. Ŋunde howi enendo soso se khumoye moré mu yoriní meté ti 16ŋande yiyo yaró, “No dani yero uni meyowo ŋu ma yimirowero.” 17Ŋunde taró ŋundo Anutu koro mande ka ye-ye uni Aisaia yaró ŋu riní hamó taró. Ŋande yaró,

18“Ye neneŋo sunará simóne qeni. Neneŋombo rokóŋanowó.
Ŋuro surumí iŋoyoteno, ŋuro niŋgu-niŋgu hamó teyoteno.
Nondo Yuqane rero eneno rewano,
ko enendo hamó moŋgo uni wini soso ronda yereweya.
19Kiro mande ka kama yeweya, kama kiweweya,
ko unipareto yendémo ŋuno maŋgó kama iŋowaŋgo.
20Tamá toqero rokoreŋoweya, ŋu soso kama toqeweya,
ko te suru pukatutu teyote ŋuko kama winzumoweya.
Ŋunde teyate murí roneneŋowí mu riní o soso takaweya.
21Kowe uni wini soso ŋundo owímo o meté siyowero ŋuro ene sopowaŋgo.”

Belisipuluko Yesu samakaŋoyote, peka

(Mak 3:20-30; Luk 11:14-23; 12:10)

22Asa ŋu naruko ŋuno naŋge uni ka yuqa piyimi mu
12:22“yuqa piyimi” ŋukosambo simó ŋunde qembe, quko Anutu koro saŋgirí tero unipare rowore yereyoteŋgo.
quroyómo yora qu rero Yesuko maheŋgurí. Uni ŋuko maŋgó kakayiwí mu ko toŋí kiré mu. Ko Yesuko uni ŋu riní meté tiní mande yero toŋetaró.
23Ŋunde tiní newondeye uroní unipare soso niŋgu-niŋgu tero ŋande yaŋgurí, “Asa, uni ŋako Dewit koro naŋuní
12:23Komo suki “Dewitko” Juda unipare wiri yereró. Ŋu naruko ŋuno Anutuko Dewit ŋande miraró, imemoŋgo keŋo sowe qu ka mahero naru suki-suki unipare wiri yereweya yaró (2 Samuel 7:11-16 weyo qembe). Asa yate Juda unipare soso ŋundo Dewit koro naŋuní sopaŋgurí, ko uni ŋuro sopaŋgurí ŋu, “Mesaiya,” ma, “Kristo,” ye nekoyaŋgurí. Ko Mande kondé ŋundo uni toŋeye kiré mu yoriní meté tewaŋgo, ŋu ye iŋaŋgurí (Aisaia 35:5 weyo qembe).
ŋumbeka?”

24Quko Farisi
12:24“Farisi uni” ŋundo, nore Anutu korohutuŋo mande ŋuro okeyá ta howeyoteto, ye iŋaŋgurí.
unindo ŋuro qene iŋoro ŋande yaŋgurí, “Uni ŋundo yuqa piyimi ŋuro kembéye, Belisipulu,
12:24“Belisipulu” ŋuko Monimbu naŋge, owí kako “Satan.”
ŋuro wimbímo naŋge yuqa piyimi ŋu yohoweyote.”

25Yesuko iŋo-iŋoye ŋu iŋoro ŋande yimiraró, “Ko wiri yerete unindoro mira qu kato usoworo uni soso wini irisa tero kuma tewaŋgo tiníqo, mira ŋuko piyo teweya. Ko yendé katope ma suwisawi kato usoworo wini irisa tero kuma tewaŋgo tiníqo, irisa-irisa kondé kama kaŋewaŋgo. 26Ŋunde naŋge, ko Monimbuko eneŋo winiyó yohoweweya tiníqo, usoworo wini irisa teteŋgo. Date tero ene wimbu rero winiyó wiri yereweya? 27Ko hamó Belisipulu ŋundo samaka niriní yuqa piyimi yohoweyoteno tiníqo, asa dandoko yeŋo winiye ŋu samaka yiriní yuqa piyimi yohoweyoteŋgo? Ŋundiro naŋge yeŋo winiye ŋundoko ye ronda yerewaŋgo. 28Quko Anutu koro Yuqa qundo no samaka niriní yuqa piyimi yohoweyoteno tiníqo, Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyó
12:28“Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo” ŋuno iŋondutu unipareko hamó Anutu kusuŋoyómo yowaŋgo.
ŋuko yeno mahete.

29“Date teroqo, uni kato uni kondémboro yayó quroko oro oyó siyoweya? Enendo uni kondé ŋu kusiyoroqota yano oro oyó soso siyoweya.
12:29Tapara mandeko ŋuno “uni kondé” ŋuko Monimbu naŋge, ko uni meyowo ŋuko Yesu naŋge.


30“Uni ka noya topo kama teweya ŋuko noya saŋgirí teyote. Uni ka noya kama kopoyote ŋuko yoriní wisikaraŋoyote. 31Ŋunde ŋuro no ye yimiroteno, Anutuko yeŋo quhuríye soso ko yesará yereyoteŋgo qu soso se rotoweya. Quko uni kato Yuqa Surumí
12:31“Yuqa Surumí” ŋuko Anutu koro Yuqa naŋge.
yesaráŋoweya tiníqo, Anutuko ŋu quhurí ŋu kama re rotoweya.
32Ko uni kato Unindoro Naŋuní
12:32“Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge.
yesaráŋoweya tiníqo, Anutuko ŋu quhurí ŋu re rotoweya. Quko uni kato Yuqa Surumí yesaráŋoweya tiníqo, Anutuko ŋu quhurí ŋu itaka ŋano ko imemoŋgo ŋuya kama re rotoweya.

Te piyimi kato eŋgé piyimi teyote

(Luk 6:43-45)

33“Ko te ka meté yoníqo, te koro eŋgé ŋuya meté. Ko te ka piyimi yoníqo, eŋgé ŋuya piyimi. Unindo te ŋuro eŋgé qeneroqota iŋowaŋgo, te ŋu metémbe ma piyimi. 34Yeko sire piyimi ŋuro simó ŋu. Ye uni piyimi, asa date tero mande meté qu yewaŋgo? Dokoro okato newondeye riní maŋgore areyoní maŋgoyembo yeyote naŋge. 35Uni meté ŋundo iŋo-iŋo meté qundo newondí riní maŋgoriní murí meté teyote. Uni piyimi ŋundo iŋo-iŋo piyimi qundo newondí riní maŋgoriní murí piyimi mu teyote. 36Quko nondo ye yimiroteno, Anutuko unipare ronda yereweya naruko ŋuno unipare soso mande wimbo-wimbo yaŋgurí ŋuro mande kho rewaŋgo. 37Dokoro Anutuko mandeyewore ronda yereweya. Hamó, mandeyewore, roneneŋowí mu, ye neko yereweya, peka, ko mandeyewore topé piyimi ka yunoweya, peka.”

Jona koro rokó qu qenewaŋgo

(Mak 8:11-12; Luk 11:29-32)

38Asa hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo uni kumimboya Farisi uni kumimboya
12:38“hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo uni” ŋundo Anutu koro mande ŋu unipare rondaqe yunoyaŋgurí. “Farisi uni” ŋundo, nore Anutu korohutuŋo mande ŋuro okeyá ta howeyoteto, ye iŋaŋgurí.
Yesu ŋande miraŋgurí, “Rondaqe-rondaqe Uni, norendo keto rokó ka teka nore qene iŋato, keko Anutu koro kho qu teyote.”

39Quko enendo mande topé ŋande yimiraró, “Itaka unipare ŋano quko unipare piyimi ko newondeye hamó rero Anutu kama inoyoteŋgo. Naru rokóŋoro rokó ka qenewero nekoyoteŋgo. Quko rokó ka kama qenewaŋgo. Kini. Rokó kanata na qenewaŋgo, ŋuko ye-ye uni Jona koro rokó qu. 40Jonako sono qare parámi qahí quroko ŋuno kosa kapusa suwo kapusa ŋunde yora. Ŋunde naŋge Unindoro Naŋuní ŋuya kosa kapusa suwo kapusa noko quroyómo ŋunde yoweya. 41Komo suki Jonako mande yesowaró quno ŋuno Niniwe unindoko
12:41“Niniwe uni” ŋuko Juda uni kini,kape uni.
newonde rohoré taŋgurí. Ŋunde ŋuroko imemoŋgo, Anutuko unipare soso ronda yereweya quno ŋuno Niniwe unindoko unipare ŋano qu yorero mande khono yorotoyi topé piyimi rewaŋgo. Dokoro itaka uni kanata keweroyemo yote, owímbo Jona koro owí takate.
42Komo suki wiri yerete pare kato mira kapiyamo amu noŋgo
12:42Pare ŋuko Juda pare kini, kape pare qu ka.
arero Solomon koro iŋo-iŋo meté horé iŋowero maheró. Ŋunde ŋuroko imemoŋgo, Anutuko unipare ronda yereweya quno ŋuno pare ŋundo otoqoro unipare ŋano qu yorero mande khono yorotoweya. Dokoro itaka uni kato keweroyemo yote, ŋuro owímbo Solomon koro owí takate.

Yuqa piyimi kato wimbo-wimbo uyare pitu ko mahete

(Luk 11:24-26)

43“Ko yuqa pusú
12:43“yuqa pusú” ŋukosambo simó ŋunde qembe, quko Anutu koro saŋgirí tero unipare rowore yereyoteŋgo.
uni ka rotoroqo toŋero mira harimo wimbo-wimbo toŋero mira imaqewero qu ŋu seqayote, quko qenewero mepémo kini.
44Ko ene ŋande yeweya, ‘No pitu ko uyareya pase komo yorano quno ŋuno yorowano.’ Yero toŋero ya ŋu qeniníqo, kina yoweya, ko unindo ya ŋu murutó siyoyi toŋiní meté yote. 45Ŋunde ŋuro ene toŋero yuqa piyimi kande saŋiyoro irisa yore mahewaŋgo. Yuqa kande saŋiyoro irisa ŋuro muríye piyimi ŋuko eneŋo murí takaweya. Mahero ya ŋuro quroyómo yowaŋgo. Koreteroqo, piyimi tomó ta yora, quko itakako hamó-hamó piyimi parámi horé yoweya. Ŋundiro naŋge unipare piyimi itaka nokono ŋano yoteŋgo qundo ŋunde tunoqeweya.”

Yesu koro nimí-topé hamó ŋu dani?

(Mak 3:31-35; Luk 8:19-21)

46Yesuko unipare qambu ŋu mande yimitoyoní, nimímboya kone-topémboya mahero eneya mande yewero koro yendémo kaŋeyaŋgurí. 47Ko uni kato ŋande miraró, “Iŋo, keŋo náŋge, kone-topoke kaŋero ke kiyowero yeteŋgo amu.”

48Quko Yesuko mande topé ŋande yaró, “Dani katoko neneŋo náme, one-topone?” 49Yero kandí raŋoro iŋo-iŋo rewero uniyó kande supi yerero ŋande yaró, “Qeni, ŋako neneŋo náme, one-topone. 50Dokoro danimbo awane samboko yote ŋuro iŋo-iŋoyó howeyoteŋgo, ŋuko neneŋo one-topone, kuwone, náme.”

Copyright information for NCA